Evropska književnost u prvim decenijama XX veka

  • Kategorija članka:Tekstovi
  • Autor članka:
  • Poslednja izmena članka:31. 03. 2024.
  • Komentari članka:0 komentara
  • Reading time:2 mins read
()

Evropska književnost u prvim decenijama XX veka

 
Ekspresionizam – od latinske reči expressio (izraz) je umetnički književni pokret koji se javio na početku 20. veka u Nemačkoj uoči i za vreme I svetskog rata i imao snažnog odjeka u svim evropskim zemljama. Trajao je od 1910 – 1920. godine.
Prethodnici ekspresionizma: Kjerkegor (danski filozof), Niče, Berkson (francuski filozof), Frojd (osnivač psihopatologije), pisci: Bodler, Rembo, Malarme i Dostojevski.
Ekspresionizam je izražavao pobunu mladih umetnika protiv mehanizacije života i stravične sudbine čovečanstva (ratovi, glad, beda, umiranje…). Ta pobuna se ogledala pre svega u odbacivanju kulta klasične lepote, u negiranju cele prethodne umetnosti, u poricanju svake logičke kauzalnosti (povezanosti), u životu čoveka i društva, kao i u zahtevanju potpune slobode kako u životu tako i u književnosti.
– Ekspresionizam je izražavao krik unezverenog čoveka u svetu u koji je imperijalistički antagonizam pretvarao u klanicu I svetskog rata. Usamljenost i strah su osnovna psihička stanja nezaštićenog čoveka pred pretećim oblicima savremenog života. Umetnost ne iskazuje površne utiske koje spoljni svet ostavlja na nas, nego unutrašnju uzbuđenost našeg najdubljeg bića.
Teme: bolest, bolnica, smrt, raspadanje, zemljotres, rat, revolucija, sveopšte ljudsko bratstvo, kosmos, traganje za bogom, sukob generacija, grad, rudnik, fabrika.
Raspoloženja: užas, potresenost, strah, vizionarski zanos, sažaljenje, ljubav.
– Uloga pesnika je da bude prorok, da buni, budi i da vodi.
Forma: neguje se slobodan stih, sinestezija, hiperbola; simbol i metafora su najčešće figure. Najviše se neguju lirske i dramske forme.
Predstavnici: Bertold Breht
 
Krajem prve decenije XX veka dolazi do radikalnih raskida sa tradicijom. Stvarnost se ne preslikava, nego iznova kreira prema zakonima umetnosti.
Dominacija izama (izmi – razni pravci) trajala je sve negde do 30-ih godina kada ponovo u prvi plan izbija realistička poetika.
 
Futurizam – od latinske reči futurum (budućnost) je radikalna varijanta ekspresioizma u Italiji. Proklamovao ga je Marineti svojim manifestom futurizma koji je objavljen u pariskom listu 'Figaro' 20.02.1909. godine.
– Negirao je sve tradicionalne forme u istoriji, umetnosti, filozofiji, kulturi, u javnom i političkom životu zahtevajući konačan raskid s prošlošću.
– Marineti je zasnivao novu umetnost na ritmu i težnjama moderne mašinske civilizacije, na energiji i ludoj smelosti, drskosti i pobuni, na lepoti i zanosu borbe, na plamenu rata i to je futurizam odvelo u krilo italijanskog fašizma koji ga je i zvanično proglasio za svoj izraz.
 

Ocenite ovu stranu

Prosečna ocena / 5. Ocene:

Za sada nema ocena! Budite prvi/prva koji/koja će oceniti ovu stranu.

Pošto ste zadovoljni ovim sadržajem...

Zapratite nas!

Žao nam je što vam se ovaj sadržaj nije dopao!

Pomozite nam da poboljšamo sadržaj!

Kako možemo da poboljšamo sadržaj?

Autor

Pretplati se
Obavesti o
guest
Ocena
0 Komentari
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare