Brodvej – duša Njujorka
Brodvej - duša NjujorkaENGLISH Njujork je ogroman grad sa specifičnim načinom života. Njujork sa okolinom ima isti broj stanovnika…
Brodvej - duša NjujorkaENGLISH Njujork je ogroman grad sa specifičnim načinom života. Njujork sa okolinom ima isti broj stanovnika…
Ovlašćenje za zastupanje Primer ovlašćenja za zastupanje dato fiičkom licu od strane turističke agencije OVLAŠĆENJE ZA ZASTUPANJE Ovlašćuje se Marko Marković,…
Turisti Koliko imau gori lista,toliko će doćinama turista.Potrošiće u Srbiji dosta para,to je navika stara,jel dobro raspoloženje stvara,i lep utisak ostavljai…
Nacionalni park Brioni (Hrvatska)ENGLISH Brionski arhipelag, na severu Jadranskog mora, u neposrednoj blizini Pule, mesto u kome je predsednik…
Aerodromi u svetu - udaljenost od gradovaENGLISH DRŽAVA GRAD AERODROM UDALJENOST DO CENTRA (km) PREPORUČENE VRSTE PREVOZA Albanija /Albania/ Tirana /Tirana/ Rinas 29 taxi Alžir /Algeria/ Alžir /Algiers/ Houari Boumedienne 20 autobus Australija /Australia/ Melburn /Melbourne/ Tullamarine 21 autobus Sidnej /Sydney/ Kinhsford Smith 6 taxi Austrija /Austria/ Beč /Vienna/ Schwechat 18 autobus, voz, taxi Belgija /Belgium/ Brisel /Brussels/ National 12 voz, taxi Bosna…
Turizam Sremskih Karlovaca Turizam Sremski Karlovci su jedno od retkih mesta u Republici Srbiji koje je sačuvalo većinu obeležja minulih vremena.…
Kulturno-istorijski spomenici Sremskih Karlovaca Crkve Saborna crkva Svetog oca Nikolaja (1762) - prva raskošna barokna crkva sagrađena na ovim prostorima, koja…
Zakon o turizmu Z A K ON O T U R I Z M U („Službeni glasnik RS“ br. 36/2009…
Pravilnik o ekskurzijama za osnovne škole EKSKURZIJE ZA UČENIKE OSNOVNIH ŠKOLA - Pravilnik o izmeni Pravilnika o nastavnom planu i programu osnovnog…
Ugovor o organizovanju ekskurzije Primer ugovora o organizovanju ekskurzije (izleta, škole u prirodi, zimovanja, letovanja i kampova) između turističke agencije i…
Antalija (Turska) Opšti opisPoput drugih turskih gradova, Antalija datira još iz grčkog i rimskog perioda a mnoga mesta u njenoj…
Jedan predlog turističkog aranžmana u Haifi u Izraelu TURISTIČKA PONUDA HAIFEprimer: u periodu od 1.3.2008. do 6 .3.2008.cena 890 € DAN 1.-…
Crna Gora Geografski položaj: - 41o52'-43o42' severne geografske širine i 18o26'-20o22' istočne geografske širine- srednji Mediteran, južna Evropa Vremenska zona: -…
Glavni grad države Kolorado je Denver. Najviša tačka je planinski vrh, Mont Elber (Mount Elber), 4.399 m, a najniža tačka je reka Arikari (Arikaree) sa 1.010 m nadmorske visine. Kolorado se graniči sa državama Vajoming (Wyoming), Nebraska (Nebrasca), Kanzas (Kansas), Novi Meksiko (New Mexico) i Juta (Utah).

Turistički položaj Kolorado Springsa zavisi od više faktora: geografskog položaja, saobraćajne povezanosti, udaljenosti od takođe velikih gradskih centara i značajnih turističkih prostora u regiji. Poseban značaj za razvoj turizma u nekoj oblasti ima dobra saobraćajna povezanost. Kolorado Springs ima dobru saobraćajnu komunikaciju sa ostalim državama SAD-a. Direktno je vezan za međudržavni autoput 25 (sever – jug) i indirektno, preko Denvera, za autoput 70 (istok – zapad). Udaljenost Kolorado Springsa od većih gradova SAD-a: Dalas 1175 km, Njujork 2979 km, Los Anđeles 1884 km, Sent Luis 1352 km, Solt Lejk Siti 969 km.
Kolorado Springs je indirektno, preko Denvera, povezan sa železničkom prugom “Kalifornijski zefir” (California zephyr), koja vodi od države Ilinois do države Kalifornija.
Sa manjeg komercijalnog aerodroma, koji se nalazi u jugoistočnom delu grada, svakodnevno polaze letovi za 8 većih gradova u SAD-u, kao što su Los Anđeles (Los Angeles) i San Francisko (San Francisco). Dužina nekih avionskih letova iz Kolorado Springsa (ili Denvera): Los Anđeles 2,3 h, San Francisko 3 h, Njujork 4 h, London 9 h, Frankfurt 10 h, Beograd 12 h.
U osnovne elemente prirodne sredine nekog područja spadsaju reljef, klima, voda i biljni i životinjski svet. Njihovim uzajamnim delovanjem dolazi do formiranja različitih tipova prirodnih sredina čija turistička afirmisanost zavisi od niza faktora koji zadovoljavaju želje i potrebe turističke tražnje.
Prirodne turističke vrednosti su nastale delovanjem egzogenih i endogenih sila, a da bi postale deo turističke ponude, potrebno je da postoji prožimanje prirodnih i antropogenih elemenata kako bi se stvorila osnova za razvoj turizma.
Reljef je osnovni element prirodne sredine. Turistički potencijal nekog prostora kao i razvoj pojedinih vidova turizma zavisi od njegove interakcije sa ostalim elementima prirodne sredine. Prilikom proučavanja reljefa naročito treba obratiti pažnju, kako na njegovu genezu tako i na prilagođavanje uslovima koje je čovek nametnuo svojim delovanjem.
Severna Amerika se sastoji od četiri prirodne celine: Kanadskog štita na severu, starih Apalačkih (Appalachian) planina na istoku, mlađe nabranih Kordiljera na zapadu i velike nizije između ovih planinskih masiva.
Široki planinski pojas Kordiljera je nastao nabiranjem slojeva velike geosinklinave od paleozoika do tercijara. Posle svake faze nabiranja erozija je ravnala stari reljef, pa su današnje planine nastale kasnijim tektonskim pokretima uz sudelovanje jakog vulkanizma.
Od istoka prema zapadu u Kordiljerima se razlikuju pet paralelnih pojasa: 1) Stenovite planine (Rocky Mountains), 2) unutrašnje visoravni i kotline (Interior Plateaus), 3) Sijera Nevada i Kaskadske planine, 4) udolina koja se proteže kroz Kaliforniju, Oregon i Vašington i 5) Pacifički Kordiljeri ili Primorske planine.
Stenovite planine su najstariji pojas Kordiljera i dužinom od 4800 km protežu se od Aljaske do Meksika. Planine pripadaju Kanadskim državama, Britanskoj Kolumbiji i Alberti, a od država SAD-a, državama Ajdaho, Montana, Vajoming, Juta, Kolorado i Novi Meksiko. U izvorištu reke Arkanzas (Arkansas), u državi Kolorado, uzdiže se najviši vrh Mont Elbert. Istočni venci Stenovitih planina impresivno se uzdižu nad visokim ravnicama centralnog dela Severne Amerike. U državi Montana to su Krejzi planine (Crazy Mountains) sa najvišim vrhom Krejzi Pik (Crazy Peak) 3417 m, u Vajoming su Bighorn planine (Bighorn Mountains) sa najvišim vrhom Klaud Pik (Cloud Peak) 4013 m, a u Koloradu je Front Rejndž (Front Range) sa najvišim vrhom Grejs Pik (Grays Peak) 4352 m.
Mlađi venci Stenovitih planina su nastali u kredi (od pre 100-65 miliona godina), a neki južni delovi datiraju iz vremena prekambrije (3.980-600 miliona godina). Geološku građu Stenovitih planina čine eruptivne, metamorfne i sedimentne stene. Mlađe sedimentne stene se nalaze na ivicama južnih planinskih venaca. Severni venci sadrže naborane stene iz paleozoika i mezozoika.
U regionu Kolorado države grebni Front Rejndž nastao je još u prekambrijskom dobu. Planina Pajks Pik (Pikes Peak) pripada ovom vencu i udaljena je 16 km od Kolorado Springsa. Planina je sastavljena od granita roze boje (boju mu daje velika količina kalijum feldspata). Granit je nastao tokom orogeneze pre 105 miliona godina. Eruptivne naslage su prekrile nataloženi pesak nastao od erodiranog granita iz prekambrijskog doba.


Klima je bitan faktor prirodne sredine koja u velikoj meri utiče na fizionomiju nekog prostora, hidrografiju, biljni i životinjski svet kao i na ekonomski prosperitet i razvoj područja.
Da bi se uočile glavne karakteristike klime potrebno je imati dovoljan broj podataka o opažanju pojedinih klimatskih elemenata kao što su: temperatura, vetrovi, relativna vlažnost vazduha, oblačnost, insolacija i padavine.
Temperatura vazduha je jedna od značajnih klimatskih elemenata a sa aspekta turizma možda i najznačajnija. Pozitivne temperature privlače turiste i time utiču na turističko kretanje i omogućavaju razvoj više vidova turizma.
Tabela 1. Srednje mesečne i srednja godišnja temperatura vazduha (ºC) za Kolorado Springs u periodu 1985-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
-1 0 3 8 12 18 21 20 16 10 2 -1 9
Tabela 2. Maksimalne (A) i minimalne (B) srednje mesečne i godišnje temperature vazduha (ºC) za Kolorado Springs u periodu 1985-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
A 5 6 10 15 20 26 29 27 23 17 10 5 16
B -8 -6 -3 1 5 11 13 13 8 2 -3 -7 2

Prema podacima iz tebele 2. zaključuje se da je srednja maksimalna temperatura leti 27 ºC, zimi 5 ºC, u proleće 15 ºC, a u jesen 17º.C Srednja minimalna temperatura, prikazana takođe u tabeli 2. iznosi leti 12 ºC, zimi -7 ºC, u proleće 1 ºC, a u jesen 2 ºC.
Zbog izuzetnog značaja planinskog okruženja za rekreativne aktivnosti posetilaca veoma je važna temperatura na tim prostorima. Imajući u vidu nadmorsku visinu Kolorado Springsa i temperaturu u gradu, može se zaključiti da je na nadmorskoj visini od 3000 m srednja temperatura niža za 7 ºC. Na osnovu ovog podatka može se zaključiti da planinska zona nema ekstremne temperature kao ni velike temperaturne razlike. To pogoduje aktivnostima u svim godišnjim dobima. Najveća temperatura, koja je ikad zabeležena, bila je 38,3 ºC (7. jun 1874. godine), a najniža je iznosila -35,5 ºC (20. januar 1883. godine).
Vetrovi predstavljaju strujanje vazduha koje je povezano sa razlikama u temperaturi vazduha i vazdušnom pritisku. Raspored temperatura i izgled reljefa uslovljavaju različiti raspored strujanja vazdušnih masa a u vezi sa tim i jačinu vetra, kao i ostalih vremenskih elemenata.
Tabela 3. Srednje mesečne i srednja godišnja brzina vetra (km/h) u Kolorado Springsu u periodu 1963-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
14 17 20 20 19 17 16 16 16 17 14 14 17
Najčešći vetrovi u Kolorado Springsu duvaju sa zapada, sa Tihog okeana. Kreću se ka istoku, ka planinskom području. Prilikom spuštanja na istočne padine dolazi do zagrevanja vetrova. Iz tog razloga su vetrovi u Kolorado Springsu topli i suvi. Taj vetar nazvan je Činok. Zimi je dominantan vetar Norder, koji duva sa severa i donosi hladan vazduh, a često i mećavu i veoma niske temperature.
Relativna vlažnost vazduha neposredno zavisi od temperature vazduha, apsolutne vlažnosti i količine padavina. Relativna vlažnost i temperatura vazduha su u obrnutom proporcionalnom odnosu. Što je temperatura vazduha manja to je relativna vlažnost vazduha veća i obrnuto.
Tabela 4. Srednje mesečne i srednja godišnja relativna vlažnost vazduha (%) za Kolorado Springs u periodu 1963-2005. godine
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god
jutro 57 59 62 63 67 66 68 70 65 58 59 56 63
veče 46 48 39 36 38 35 39 41 36 36 45 42 40
Oblačnost je važna komponenta klime od koje zavisi insolacija i zemljina radijacija. Ona se izražava u desetinama pokrivenosti vidljivog nebeskog svoda oblacima.
Tabela 5. Prosečan broj vedrih (A), delimično oblačnih (B) i oblačnih (C) dana u Kolorado Springsu u periodu 1963-2005. godine
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
A 12 9 9 8 7 10 9 10 14 15 12 12 127
B 8 8 9 10 12 12 15 13 9 8 8 8 120
C 11 11 13 12 12 8 7 8 7 8 10 11 118
Iz tabele 5. može se videti da je ukupan broj vedrih dana u toku godine 127, a oblačnih je 118. Najviše oblačnih dana je tokom zime i proleća, a leta i jeseni su najvedrija godišnja doba. Zastupljena je prosečna ujednačenost broja vedrih, delimično oblačnih i oblačnih dana u toku godine.
Oblačnost je važan klimatski element jer od njene veličine zavisi dužina sunčanog sjaja koja pozitivno deluje na ljudski organizam. Mala oblačnost, a velika vedrina neba u periodu leto–jesen pozitivno utiče na psihičko i fizičko stanje ljudi.
Padavine. Prema tabelama 7. i 8. vidi se da je sa najviše kišnih dana i najvećom količinom padavina letnji period maj-avgust.
Tabela 6. Prosečan broj kišnih dana po mesevima u Kolorado Springsu u periodu 1965-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
5 5 8 8 10 9 13 12 7 5 4 5 91
Tabela 7. Prosečna mesečna i godišnja količina padavina u mm po mesecima u Kolorado Springsu u periodu 1965-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
7,4 9,0 21,9 31,5 56,8 53,5 74,6 70,2 32,6 20,8 12,8 9,5 400,6
Prema tabelama 6. i 7. može se zaključiti da je najveći broj kišnih dana u periodu maj-avgust, što iznosi 48 % od ukupnog godišnjeg broja, a prema količini padavina to je 64 %. Sve to ukazuje da su letnji meseci kišoviti i sa obilnom količinom padavina.
Tabela 8. Prosečan broj dana sa maglom u Kolorado Springsu u periodu 1965-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg. sep. okt. nov. dec. god.
6 7 7 6 5 4 3 4 4 4 6 7 63
Tabela 9. Prosečan broj dana sa snegom po mesecima u Kolorado Springsu u periodu 1965-2005. godine
jan. feb. mar. apr. maj jun jul avg sep. okt. nov. dec. god.
12 12 23 15 3 – – – 2 8 14 14 108
U Kolorado Springsu, sneg pada u oktobru (prosečno 8 dana), a dešava se da pada u maju (3 dana), i septembru (2 dana). Prosečna količina snega u periodu novembar-april je oko 400 mm.
Iako je Kolorado Springs blizu Stenovitih planina, on ima manju količinu snega od drugih gradova Kolorada. To je posledica njegovog položaja, u podnožju planine Pajks Pika, gde se zadržava najveća količina padavina. Velika nadmorska visina i prozračan vazduh doprinose relativno velikoj insolaciji, pa time i niskoj vlažnosti vazduha. Zima je relativno blaga i suva što je značajan uslov za zdravstveni turizam. Klima je vrlo povoljna za osobe koje imaju probleme sa disajnim organima i nekim oblicima alergije.
Mora se spomenuti da su u Kolorado Springsu vrlo česte i jake grmljavine. Ovaj prirodni fenomen je pratio i naučnik Nikola Tesla. Tesla je 1899. godine odlučio da se nastani u Kolorado Springsu gde je imao dovoljno prostora za svoje eksperimente sa visokim naponima.
Tesla je u svojoj laboratoriji dokazao da je Zemlja provodnik. Vršeći pražnjenja od više miliona volti proizvodio je veštačke munje duge više desetina metara. Tesla napušta Kolorado Springs 7. januara 1900. godine, a laboratorija se ruši i rasprodaje za isplatu duga.


Reka prolazi kroz tri kanjona različitih klasa. Klase odražavaju brzinu kretanja vode i stepen opasnosti.
Braunov kanjon (Brown's canon) je dug 29 km. Pripada drugoj klasi i najprivlačniji je za turiste, za odrasle i decu. Voda je mirnija pa se može uživati u prijatnom vazduhu i atmosferi i ujedno fotografisati pejzaže.
Bighorn kanjon (Bighorn canon) ima dužinu od 32 km. Njegovi brzaci i talasi su veći i snažniji. Pripada trećoj klasi i traži iskustvo u splavarenju.
Rojal Gordž (Royal Gorge) je uzan kanjon sa visokim talasima, jakim brzacima, među kojima je najatraktivniji i najčuveniji „Sunčani slapovi”. Splavarenje je u ovom kanjonu vrlo opasno ali i vrlo uzbudljivo i pripada četvrtoj klasi. Zabranjen je deci ispod petnaest godina.
U okruženju Kolorado Springsa je niz potoka koji izviru na Stenovitim planinama a ulivaju se u reku Arkanzas. Neki od njih su Čejen potok (Cheyenne Creek), Bir potok (Beer Creek) i Rakston (Ruxton Creek).
Potok Fontejn (Fountaine Creek) u celom svom toku obuhvata površinu od 2400 km². Izvire iz Pajks Pika i tok mu je severoistočni do mesta Kaskade (Cascade). Nastavlja jugoistočno kroz uzani i strmi kanjon dužine 5 km, prolazeći kroz Manitu Springs i ulazi u centar Kolorado Springsa sa zapadne strane. Tu menja pravac toka i nastavlja južno, dobija dve pritoke Monument i Send potoke i u Pueblu se uliva u reku Arkanzas. U Kolorado Springsu se nedovoljno vodi računa o ekologiji pa se dešava zagađivanje vode štetnim otpadom. Najveći problem zbog toga ima Pueblo gde je, ponekada i tri puta veća zagađenost od dozvoljene.
Biljni i životinjski svet ovog prostora uslovljen je geografskom širinom, klimatskim elementima i reljefom. Ističe se pet biogeografskih zona.
1) Zona istočne ravnice (do 1850 m nadmorske visine), obiluje poljskim cvećem, travom i sitnim životinjama, zečevima, Ute patkama, prerijskim vukom. Od ptica tu su američki crvendać, ševa i crvenokrila sviba.
2) Zona podnožja (do 2400 m) je pod travom Kentaki, grmljem, patuljastim hrastom, plavom smrekom i borom. Od životinjskih vrsta najviše je rakuna, tvorova, veverica, pištavih svinja, jelena, medveda i planinskih lavova. U ovoj zoni žive kreje, senice i divlje ćurke.
3) Planinska zona (do 3000 m) je pod šumama bora, Daglasove jele i Norveškog javora. U ovim šumama živi crvenorepi jastreb, los, crni medved, planinski lav. Planina Pajks Pik je stanište najvećeg broja ovaca Stenovitih planina (Bighorn Sheep).
4) Subalpska zona (do 3500 m). Ima čekinjastog bora, inglemenske omorike, bufalo trave, ruske masline.
5) Alpska oblast (preko 3500 m) prekrivrena tundrom, mahovinom i lišajevima.

Očuvanost „divlje prirode” upotpunjuje potencijal turističkih ponuda u svim godišnjim dobima. Kolorado Springs je jedan od najaktivnijih receptivnih centara za prijem velikog broja naučnika – istraživača, lovaca i ljubitelja ptica zahvaljujući širokom spektru biogeografskog sveta.
U Koloradu Springsu ima osam gradskih parkova sa površinom od 5.670 ha i oko 260 km staza za šetnju. Najstarija zelena površina, u samom centru grada, je Akacia park (Acacia park) sa površinom 1,5 ha. U parku su najzastupljeniji hrast i brest i uz žbunasto rastinje i cvetne leje predstavlja prijatnu oazu za odmor prolaznika i u velikom broju poslovnih ljudi.
Antlers park je u centru grada u sklopu istoimenog hotela. U njemu odmor nalaze, ne samo gosti hotela, već i prolaznici od njegovog postanka 1882. godine.
Jedan od najvrednijih darova generala Palmera gradu Koloradu Springsu je Park „Veličanstvena dolina” (Monument Valley Park) u severozapadnom delu grada. Travnjaci, patuljasti hrast, žbunasto rastinje i lepo aranžirane leje sa begonijama, lalama, ružama pružaju prijatan boravak u parku. U parku je i jezerce sa barskim rastinjem. U sklopu parka je i oko 7 km staza za rekreaciju, šetnju, trčanje, vožnju biciklima. Posetiocima se nudi korišćenje teniskih terena, a za najmlađe igrališta za njihovu zabavu.
Sve ove ponude parkova su vrlo privlačne pa su među posetiocima mnogobrojne porodice koje tu provode dane vikenda. Prostrane zelene površine u gradu kao i očuvana priroda u okolini predstavljaju povoljan preduslov za realizaciju različitih sadržaja za odmor i rekreaciju posetilaca.
Društveno geografske karakteristike su nastale pod uticajem čoveka i imaju značajan doprinos u razvoju turizma. Pored prirodnih elemenata antropogeni motivi jednog prostora imaju veliki značaj. Antropogeni elementi, u koje spadaju kulturne ustanove, građevine, tradicija i mnogobrojne manifestacije, učestvuju u turističkoj ponudi čineći jedno područje znatno atraktivnijim i kvalitetnijim na turističkom tržištu.
Prvi evropski kolonisti, na tlu današnje države Kolorado bili su španski istraživači i vojnici u 16. veku.
Francisko Vaskez de Koronado, vođen legendama o bogatim nalazištima zlata i srebra, došao je do južnih delova 1540-1542. godine. Pre nego što su Španci stigli, u Koloradu su živeli mnogi Indijanci. Postoje dokazi da su oni bili zdravi ljudi i da su u malom broju patili od slepila ili od hroničnih bolesti. Međutim nisu imali razvijen imunitet za evropske bolesti, pa su mnogi Indijanci umrli od malih boginja, ospica i od veneričnih bolesti.
U 17. veku prostor istočno od Stenovitih planina Francuzi proglašavaju svojom teritorijom pod nazivom Luizijana (Province of Lousiana). Sjedinjene Američke Države 1803. godine otkupljuju tu teritoriju a time i prostor današnjeg Kolorada.
Prvi vladin istraživač, Zebulon Mongomeri Pajk (Zebulon Montgomery Pike) napušta Sent Luis (St. Louis) u državi Misuri, 1806. godine, i kreće u ispitivanje reke Arkanzas. Vlada Sjedinjenih Američkih Država je nastavila da šalje istraživačke ekspedicije prema Stenovitim planinama. Stegan Long (Stephen Long) 1820. godine, pa Džon Frimont (John Fremont) 1842-1845. godine beleže iscrpna zapažanja i crtaju mape regiona, još uvek misterioznog dalekog zapada.

Pod vođstvom Fernanda Hajdena (Fernando Hayden) tim topografa, geologa i prirodnjaka otpočinje sa stručnim detaljnim ispitivanjem prirodnog resursa. Otkriće zlata 1858. godine u reci Južni Plat (South Platte) je i početak prave migracije stanovništva na ovo slabo ispitano područje. Kopači Entoni i Džordž But (Anthony and George Bute) osnivaju rudarski kamp za snabdevanje namirnicama 1859. godine. To je Kolorado Siti (Old Colorado Sity) na prostoru današnjeg perifernog dela Kolorado Springsa.
Pored “tragača za srećom“, uglavnom iz Kanzasa, među migrantima su i graditelji rudnika i pruga kojima se povezuje novonaseljeni prostor sa već osnovanim gradovima Denverom i Aurorom. Naseljavanje ovog područja omogućava i korišćenje zemljišta Velikih ravnica na istočnoj strani Stenovitih planina kao i doline četiri reke (Arkanzas, Južni Plat, Kolorado i Rio Grande). To je bio prirodni potencijal za podizanje rančeva i bavljenje stočarstvom i poljoprivredom.

Među doseljenicima su i bankari, trgovci, lekari i učitelji koji menjaju obrazovnu i interesnu strukturu stanovništva. Avgusta 1871. godine general Viljem Palmer (William Palmer) zvanično proglašava osnivanje grada Kolorado Springsa na prostoru njegovog današnjeg centralnog dela (Downtown). Namera mu je bila da grad bude visokokvalitetno odmaralište. Iako je Palmer želeo grad bez konzumiranja alkohola, kafane (saluni) su bili neizbežni. Prodavnice su bile glavni snabdevači rudara namirnicama u rudniku “Južni park”, a za dve godine je otvoren i prvi hotel Antlers.
Među prvim posetiocima bili su plućni bolesnici kojima je odgovarala visoka nadmorska visina, ekstremno suva klima i izvori lekovite mineralne vode, bogate fluorom.
Vađenje i distribucija zlata dovodi do bogaćenje pojedinaca, ali treba istaći da je među njima bilo i onih koji su skromno živeli, a svoj kapital ulagali u opšta dobra. Tako je Vinfild Straton (Winfield Straton) koji je umesto u vili, živeo u skromnoj kući (kao i kada je bio samo stolar), a izgradio je stacionar za decu i odrasle, poštu, sudnicu, gradsku kuću i park. Nesebično je pomagao siromašne.
Spenser Penrouz (Spencer Penrose) je takođe ostavio trag u razvoju Kolorado Springsa. Finansirao je izgradnju hotela Brodmur (Broadmoor), Čejen planinskog zoološkog vrta (Cheyenne Mountain Zoo), zdrastvene ustanove (St. Francis Health Services).

Posle napada na Perl Harbur, 1942. godine, američka armija je formirala vojnu bazu na lokaciji tadašnjeg lokalnog aerodroma. Posle 2. svetskog rata vojna baza se proširuje i na druge periferne delove grada. To je Peterson baza u jugoistočnom i Karson baza u južnom delu grada. Američki predsednik Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) je 1953. godine počastvovao Kolorado Springs osnivanjem Vojne vazduhoplovne akademije.
Jute indijanci, nekada brojni i moćni, sada skoro istrebljeni, proterani su u rezervate u jugozapadnom delu Kolorada i severoistočnom delu Jute.
El Paso okrug je 1870. godine imao 987 stanovnika, a sa osnivanjem grada Kolorado Springsa, za 10 godina broj se povećao na 7.949. Prema popisu od 2000. godine u okrugu je 514.929 stanovnika, što je 94 st/km².
Tabela 10. Broj stanovnika Kolorado Springsa
Godina Broj stanovnika
1980. 215.150
1990. 283.112
2000. 360.890
2006. 372.437
Prema popisu iz 2000. godine u Kolorado Springsu je 93.117 porodica i 141.516 domaćinstava. To znači da je prosečna veličina domaćinstava 1,5 članova, a veličina porodice 3,9 članova. Na 1 km² polazi 75 stanovnika i na svakih 100 žena dolazi 97 muškaraca. Prosečna starost iznosi 34 godine.
Tabela 11. Starosna struktura stanovništva Kolorado Springsa
Godine %
do 18 26,5
18-24 10,3
25-44 32,3
45-64 20,8
preko 64 9,6
Prosečan dohodak u gradu je 47.854 $, a u državi Kolorado 50.653 $ po domaćinstvu. U Kolorado Springsu muškarci imaju srednji dohodak od 36.786 $, dok žene imaju manji i iznosi 26.427 $ (podaci za 2006).
Tabela 12. Rasna struktura stanovništva u Kolorado Springsu u 2000. godini
rase %
belci (bez hispano) 67,5
hispano (latino) 12,0
afro-amerikanci 6,6
azijci 2,8
indijanci 1,9
druge rase 5,0
dve ili više rasa 4,0
Zvaničan jezik je engleski. 88,3 % stanovnika se koristi ovim jezikom i kod kuće, 6,3 % španskim, 3,2 % indo-evropskim i 2,2 % jezikom azijskog kontinenta.
Najveći broj stanovnika Kolorado Springsa rođeno je na tlu SAD-a, dok je 7 % doseljeno. Od ukupnog broja doseljenih, najviše je došlo iz Meksika (22 %), Nemačke (13 %), Koreje (10 %), Velike Britanije (6 %), Indije (6 %), Kanade (6 %), Filipina (5 %)…
Stanovnici evropskog porekla uglavnom su došli iz Irske (12,5 %), Engleske (12,4 %), Italije (4,6 %) i Francuske (3,4 %).
Tabela 13. Obrazovanje stanovnika starijih od 25 godina
bez škole osnovna srednja fakultet
muškarci 447 9196 22480 66103
žene 518 11092 28047 66617
Iz tabele 13. može se videti da je stanovništvo Kolorado Springsa, starijih od 25 godina, uglavnom sa višim i visokim obrazovanjem. Ovakva obrazovna struktura stanovništva utiče na razvoj pozitivnog odnosa prema turizmu kao privredne grane. Prema očekivanjima, 2012. godine, procenat stanovništva sa minimalnim srednjoškolskim obrazovanjem će biti preko 99,5 %.
Razvoj Kolorado Springsa bazira se na proizvodima vojne i elektronske industrije, na turizmu i delom na poljoprivredi.
U okviru vojne industrije uglavnom se radi na razvijanju projekata raketnog sistema i njegovih probnih operacija. U radu su uključene velike korporacije za odbranu zemlje kao što su Nortrop Gruman (Northrop Grumman), Lokhid Martin (Lockheed Martin), Itt, L-3, Haris Korporacija (Harris corp.), Boing (Boeing), Dženeral Dinamiks (General Dynamics). Oko 30 % radno sposobnih stanovnika Kolorado Springsa radi u vojnoj industriji.

Proizvodnja kompjuterske i elektronske opreme igra značajnu ulogu u lokalnoj privredi. Po broju radnika ova industrija se nalazi na drugom mestu iza vojne industrije. Od prestižnih kompanija, proizvodne i istraživačke pogone imaju Verilon Biznis (Verilon Business), Hjulet Pakard (Hewlett Packard), Intel (Intel), Atmel (Atmel).
U gradsku kasu se slivaju i značajni prihodi koji se ostvaruju od razvoja turizma i ugostiteljstva. U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata i smeštajnih kapaciteta kao i veliki broj turističkih agencija koje organizuju turističke ture prema atraktivnim mestima. Prihodi od turizma dozvoljavaju stalnu izgradnju i nova ulaganja u nove ugostiteljske kapacitete pa ovaj grad ima mogućnost prihvata velikog broja turista koji, iz godine u godinu, dolaze u sve većem broju.
Poljoprivreda iako nije najrazvijenija grana, donose značajne prihode gradu i državi. Većina rančeva i farmi nalazi se istočno od Kolorado Springsa. Gaje se uglavnom, kukuruz, povrće (luk, krompir, kupus, pasulj), voće (kajsije, jabuke, breskve i grožđe) a od stoke krave i ovce.
Kolorado Springs je grad koji se od tmurnog rudarskog naselja, preobratio u urban i za turiste interesantan grad. Kolorado Springs je podeljen na istočni i zapadni deo glavnom saobraćajnicom koja se proteže u smeru sever-jug i povezuje gradove Denver i Pueblo.
Stari grad (Old Colorado City) je kombinacija građevina sa istorijskim nasleđem i savremenih arhitektonskih rešenja. Sjajne umetničke građevine oživljavaju kulturno nasleđe ove regije. Restorani i poslastičarnice su pravo mesto za odmor. Stari grad se nalazi u centralnom zapadnom delu.
Centar grada (Downtown) obiluje ekskluzivnim trgovinama, kafeima, diskotekama, muzejima i galerijama. I pored velike frekvencije ljudi, niske građevine i zelenilo čine ovaj deo mirnim i pitomim.
Grad je ispresecan mnogobrojnim avenijama i bulevarima kojima se postiže vrlo dobra povezanost svih delova grada. Od velikog značaja je i dobra veza sa obližnjim rekreativnim i turističkim destinacijama, uglavnom u zapadnom planinskom delu.
Zapadni deo grada i njegova periferija obiluju parkovima i izletištima. Kolorado avenija je samo jedna od mnogih koja vodi do Pajks Pika, najatraktivnijeg turističkog regiona, preko Manitu Springsa.
Južni deo predstavlja elitni deo grada koji se odlikuje velikim i luksuznim vilama.

Gradska kuća (City Hall). Gradska kuća se nalazi u centru grada i danas je u njoj zaposleno oko 60 ljudi koji čine gradsku upravu Kolorado Springsa. Postoje četiri sektora na nivou grada i pet sektora na nivou opštine. Sektori pokrivaju potrebe stanovništva u svim oblastima života.
Arhitekta Tomas Meklaren (Thomas McLaren) i T.P. Barber (T.P. Barber) su 1881. godine projektovali Gradsku kuću Kolorado Springsa pod uticajem grčke arhitekture, popularne tada u svetu za javne zgrade, a u stilu grčkih hramova. Postavljen je kamen temeljac 1902. godine, a 1904. godine Gradska kuća je završena u klasičnom stilu. Sagrađena je od cigle, granita i metala. Renoviranje je trajalo u periodu od 1999. do 2001. godine. Sada je osnovni materijal cigla, drvo i staklo.



Muzej pionira (Pioneers Museum) nalazi se u parku u centru grada, u predivno restauriranoj zgradi suda okruga El Paso iz 1903. godine. U muzeju se sakupljaju, čuvaju i istražuju istorijski predmeti i podaci sa prostora oko Pajks Pika. Sa preko 40000 eksponata predstavlja se:
– nacionalna kolekcija tkanina,
– kolekcije predmeta indijanskih plemena Pueblo, Jute, Arapaho, Čejena,
– kolekcije grnčarije,
– predmeti iz oblasti rudarstva, agrokulture, zdravstva,
– arhiva i biblioteka, sa pisanim i snimljenim materijalom vezanim za region, a tu se nalaze i fotografije ranog Kolorada, isečci iz novina, dnevnici, foto albumi, lična dokumenta osnivača grada Vilijama Palmera.
Glavnu atrakciju za posetioce čine murali kojima umetnik Erik Brenbi (Eric Branbi) oslikava priču regiona Pajks Pika od prvih naseobina do današnjih dana.
Ako se dodaju i povremena predavanja o američkim kaobojima, hispano i afro-američke proslave, antički auto šou ili koncerti klasične muzike, sigurno je da će posetilac osetiti neminovan spoj prošlosti i sadašnjosti.


Prva Kongregacijska crkva (First Congregational Church). Kongregacijska crkva je osnovana 1600. godine u Novoj Engleskoj (New England). Kada se 1957. godine integrisala sa Evangelističkom i Reformatorskom crkvom, formirana je Ujedinjena hrišćanska crkva. Kamen temeljac crkve u Kolorado Springsu postavljen je 1889. godine. Sagrađena je u romanskom stilu i ima srebrni toranj u obliku fenjera.
Uslovi za ugostiteljske objekte
PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU, MINIMALNIM USLOVIMA I KATEGORIZACIJI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
(Službeni glasnik Republike Srbije br. 66/94 i 3/95)
Ovim pravilnikom razvrstavaju se ugostiteljski objekti po vrstama usluga koje pružaju i propisuju minimalni uslovi u pogledu izgradnje, uređenja i opremanja ugostiteljskih objekata, kao i uslovi, način i postupak njihove kategorizacije.
Ugostiteljskim objektom, u smislu ovog pravilnika, smatra se objekat, prostorija, odnosno prostor u kome se pružaju usluge smeštaja, priprema i proizvodi hrana i obavljaju drugi radni procesi u vezi s pružanjem ugostiteljskih usluga,a koji u građevinskom, tehnološkom i funkcionalnom pogledu čine celinu.
Ugostiteljskim objektom, u smislu ovog pravilnika, smatraju se i sobe, odnosno kuće i stanovi za odmor, koji se iznajmljuju turistima.
Uslovi u pogledu izgradnje, uređenja i opremanja propisani ovim pravilnikom odnose se i na odmarališta i druge slične objekte, u kojima se pružaju usluge i trećim licima.
II. RAZVRSTAVANJE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
Ugostiteljski objekti razvrstavaju se prema vrsti ugostiteljskih usluga koje se pretežno pružaju u objektu, načinu njihovog pružanja i prema organizaciono-tehničkim karakteristikama ugostiteljskih objekata.
Ugostiteljski objekti se razvrstavaju u:
1. ugostiteljske objekte za smeštaj,
2. ugostiteljske objekte za ishranu i piće.
1. Ugostiteljski objekti za smeštaj
Ugostiteljski objekat za smeštaj jeste: hotel, motel, pansion, turistički apartman, turističko naselje, kamp, kuća i stan za odmor, soba za iznajmljivanje, odmaralište i drugi objekti namenjeni odmoru i rekreaciji posebnih kategorija korisnika.
Ugostiteljski objekat za smeštaj jeste i prenoćište, konačište i drugi objekat koji pruža usluge smeštaja nezavisno od naziva pod kojim posluje.
Hotel je objekat koji pruža usluge smeštaja, usluge ishrane i pića, kao i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Hotel je u smislu ovog pravilnika i ugostiteljski objekat koji pruža usluge smeštaja i samo usluge doručka (garni hotel). Hotel koji ima depandanse kao odvojene građevinske celine locirane u njegovoj neposrednoj blizini usluge smeštaja pruža u depandansu, a usluge ishrane i druge ugostiteljske usluge, po pravilu, u osnovnom objektu (hotel).
Motel je objekat lociran uz saobraćajnice, namenjen kraćem boravku, odnosno zadržavanju gostiju, u kome se pružaju usluge smeštaja, ishrane i pića, kao i usluge smeštaja vozila gostiju.
Turistički apartman je objekat koji je namenjen i opremljen za pružanje usluga smeštaja i samostalnu pripremu hrane. Turistički apartman može biti pojedinačni građevinski objekat ili deo građevinske celine s više apartmana (apartmanski blok).
Apartmansko naselje je skup više pojedinačnih apartmana, odnosno apartmanskih blokova koji čine prostorno i funkcionalno organizovanu celinu za pružanje usluga smeštaja, ishrane i drugih usluga za p otrebe apartmanskog naselja.
Turističko naselje je skup objekata za smeštaj tipa bungalova, paviljona ili i vila, izgrađenih, po pravilu, od trajnijeg materijala, s izdvojenim zajedničkim objektima za pružanje usluga ishrane, pića i drugih usluga uobičajenih u ugostiteljstvu.
Pansion je objekat koji pruža usluge smeštaja i ishrane (pansionske usluge), po pravilu, za duži boravak.
Kamp je objekat u kome se na uređenom prostoru turistima iznajmljuje prostor za kampovanje, uređaji i oprema za kampovanje (šatori, kamp kućice i dr.).
Kuća i stan za odmor jeste objekat u svojini građana u kome se turistima pružaju usluge smeštaja ili i usluge ishrane.
Soba za iznajmljivanje jeste deo stambene zgrade, odnosno stana, u kome se turistima pružaju usluge smeštaja, ili i usluge ishrane.
Odmarališta i drugi objekti namenjeni odmoru i rekreaciji posebnih kategorija korisnika (dečja i omladinska odmarališta, planinarski i lovački domovi i kuće i dr.) su objekti zatvorenog tipa koji pružaju usluge smeštaja i ishrane ili samo smeštaja zaposlenima, deci i omladini, odnosno, članovima udruženja i organizacija osnivača odmarališta.
2. Ugostiteljski objekti za ishranu i piće
Ugostiteljski objekat za ishranu i piće jeste: restoran, kafana, bife, bar, picerija, pivnica, kafe-poslastičarnica, pečenjara, mlečni restoran, ekspres restoran, restoran sa samoposluživanjem, nacionalna kuća, objekat za brzu pripremu hrane, kiosk i slični ugostiteljski objekti u kojima se prodaja jela i pića vrši preko šaltera.
Ugostiteljski objekt za ishranu i piće je i kafeterija, čajdžinica, gostionica, krčma i drugi objekat koji pruža usluge ishrane i pića ili samo pića nezavisno od naziva pod kojim posluje.
Restoran je ugostiteljski objekat u kome se pripremaju i za stolom uslužuju topla i hladna jela, pića i napici po pravilu, za vreme glavnog obroka (ručak ili večera).
Restorani se razvrstavaju u:
1. klasične i
2. specijalizovane.
U klasičnom restoranu se, pored jela domaće kuhinje, pripremaju i uslužuju jela internacionalne kuhinje, odnosno jela koja su po nazivu, vrsti namirnica od kojih se pripremaju i načinu pripremanja opšte poznata u svetu. za vreme glavnog obroka klasični restoran mora nuditi gostima najmanje jedan meni s tri jela.
Restoran u kome se pripremaju i uslužuju posebne vrste jela jeste specijalizovani restoran (nacionalni, lovački, riblji, dijetalni i dr.).
Kafana je objekat u kome se uslužuju pića, napici, pretežno jednostavna jela (sve vrste doručka, suhomesnati proizvodi, mala gotova jela i sl.) i jednostavne poslastice.
Bife je objekat u kome se uslužuju pića, napici i pretežno hladna jela (suhomesnati proizvodi i prerađevine, sirevi i sl.).
Bar je objekat u kome se uslužuju pića i napici ili i pića i jednostavna topla i hladna jela koja se, po pravilu, pripremaju na očigled gostiju i uslužuju za pultom ili točionicom pića (aperitiv bar, kafe bar, sendvič bar, salat bar, ekspreso bar, snek bar i dr.). Bar koji, pored usluga pića, pruža i usluge zabave (ples, muzički i kabare programi i sl.) jeste: noćni bar, disko bar, dansing bar, kabare bar, i slične vrste barova.
Picerija i slični ugostiteljski objekat (špagetare i dr.) je objekat u kome se pripremaju i uslužuju jela od testa i testenina, pića i napici.
Pivnica je objekat u kome se pretežno uslužuju različite vrste piva i pripremaju i uslužuju topa i hladna jela specifičnog asortimana (hladni naresci, slana peciva, kobasice i sl.).
Kafe-poslastičarnica je objekat u kome se pripremaju i uslužuju ili samo uslužuju poslastice, sladoled, pića i napici.
Mlečni restoran i slični objekti (picerije, burekdžinice i dr.) su objekti u kojima se pripremaju i uslužuju (za stolom ili na principu samoposluživanja), sve vrste finog peciva, burek, pite, mlečna jela, poslastice, bezalkoholna pića i napici.
Ekspres restoran i restoran sa samoposluživanjem je objekat u kome se uslužuju na principu samoizbora i samoposluživanja unapred pripremljena i izložena topla i hladna jela, pića i napici.
Pečenjara je objekat u kome se pripremaju i uslužuju sve vrste pečenja, alkoholna i bezalkoholna pića.
Nacionalna kuća, restoran domaće kuhinje, čarda i slični objekti su objekti čija spoljna arhitektura i enterijer, kao i ponuda jela i pića koja se pripremaju i uslužuju odgovaraju etno obeležjima područja na kome se objekat nalazi, odnosno objekti sa specifičnim asortimanom jela domaće kuhinje.
Ćevabdžinica, gril i drugi objekti za brzu pripremu hrane su objekti u kojima se gostima, po pravilu, za pultom ili točionicom pića uslužuju pretežno jela s roštilja ili druga jela koja se brzo pripremaju pića i napici.
Kiosci i slični ugostiteljski objekti (radnje na automobilskoj šasiji sa sopstvenim pogonom i bez sopstvenog pogona – prikolice i slični objekti montažnog tipa) su objekti u kojima se pripremaju hladna i jednostavna topla jela (proizvodi od mlevenog mesa, komadnog mesa, palačinke, hot-dog i sl.), a prodaja jela i pića vrši se preko šaltera.
III. MINIMALNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UGOSTITELJSKI OBJEKTI
1. Opšti uslovi
Minimalni uslovi utvrđeni ovim pravilnikom odnose se na sve vrste ugostiteljskih objekata, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Ugostiteljski objekti koji podležu obavezi kategorizacije moraju ispunjavati i uslove propisane za odgovarajuću kategoriju objekta.
Ugostiteljski objekat gradi se, uređuje i oprema tako da omogućava racionalno korišćenje prostora, nesmetano kretanje gostiju i zaposlenog osoblja, higijensko rukovanje namirnicama, čuvanje robe od kvarenja, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, stručno i efikasno usluživanje gostiju, kao i zaštitu od štetnih uticaja koje obavljanje delatnosti u ovim objektima može imati na životnu sredinu (buka, vibracije, zagađenje vazduha, voda i zemljišta, šuma i zaštićenih delova prirode).
U ugostiteljskom objektu obezbeđuju se sanitarne prostorije i uređaji koji ispunjavaju uslove utvrđene ovim pravilnikom.
Ugostiteljski objekti, uređaji i oprema moraju da ispunjavaju uslove u pogledu gradnje, sanitarne, protivpožarne i uslove zaštite na radu, zaštite životne sredine i druge uslove propisane za tu vrstu i namenu objekata, kao i da odgovaraju propisanim standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta.
Na glavnom ulazu u ugostiteljski objekat vidno se ističe vrsta i naziv objekta, a na glavnom ulazu u ugostiteljski objekat koji podleže obavezi kategorizacije i oznaka vrste i kategorije, koja je propisana ovim pravilnikom.
Ugostiteljski objekat gradi se od materijala koji obezbeđuje odgovarajuću toplotnu, zvučnu i hidroizolaciju.
Prostorije u ugostiteljskom objektu u kome se emituje muzika ili izvodi zabavni program imaju dodatnu zvučnu izolaciju kojom se obezbeđuje zaštita od buke gostiju koji koriste usluge smeštaja i stanara koji žive u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta.
Ugostiteljski objekat u stambenoj zgradi koji u okviru svoje delatnosti emituje muziku ili priređuje zabavni program, projektuje se i gradi tako da obezbeđuje zaštitu od buke za stanare stambene zgrade.
Ugostiteljski objekat priključuje se na javnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, a u naseljima, odnosno drugim lokacijama koje nemaju izgrađene infrastrukturne objekte mora imati obezbeđeno stalno snabdevanje dovoljnom količinom higijenski ispravne tekuće vode i odvod otpadnih tečnih materija u skladu sa sanitarnim propisima i propisima o zaštiti životne sredine.
Za odlaganje čvrstih otpadnih materija obezbeđuje se betoniran prostor i kontejneri ili kante za otpatke s poklopcem koje se svakodnevno moraju prazniti, odnosno odnositi na za to određena mesta (deponije čvrstih otpadaka).
Prostor, kontejneri i kante moraju se redovno higijenski održavati.
Ugostiteljski objekat priključuje se na javnu električnu mrežu ili na drugi način obezbeđuje stalno snabdevanje dovoljnom količinom električne energije.
Električno osvetljenje uvodi se u sve prostorije ugostiteljskog objekta.
Sve prostorije, odnosno prostori u kojima se kreću ili zadržavaju gosti noću moraju biti osvetljeni potpuno ili orijentacionim svetlom.
Ugostiteljski objekat priključuje se na javnu telefonsku mrežu, osim u mestima gde tehničke mogućnosti priključenja ne postoje.
Objekti za smeštaj imaju najmanje jedan telefonski aparat na raspolaganju gostima, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Unutrašnja visina prostorija u ugostiteljskom objektu (visina od poda do tavanice) iznosi najmanje 3,0 m u kuhinjskom bloku, prostorijama za usluživanje i zajedničkim prostorijama za boravak gostiju, 2,80 m u magacinima, sanitarnim i drugim pomoćnim prostorijama i 2,60 m u sobama i pratećim sanitarnim prostorijama.
Podovi kuhinje i prostorije za usluživanje su u istom nivou.
Unutrašnja visina prostorija u kući i stanu za odmor, odnosno stambenoj zgradi ili stanu u kome se turistima iznajmljuje soba ne može biti niža od 2,60 m.
Prostorije ugostiteljskog objekta u zgradama koje su registrovane kao kulturno-istorijski spomenici i u ambijentalnim celinama, kao i ugostiteljski objekti na vodi mogu imati nižu visinu od visine propisane u stavu 1. ovog člana, s tim da unutrašnja visina tih prostorija ne može biti niža od 2,30 m.
U svim prostorijama objekta iz stava 3. ovog člana koje imaju nižu visinu od visine propisane u stavu 1. ovog člana, obezbeđuje se veštačka ventilacija.
Sve prostorije u ugostiteljskom objektu u kojima borave ili se zadržavaju gosti moraju imati obezbeđeno grejanje, osim u objektima koji posluju samo u letnjem periodu.
Temperatura u prostorijama u kojima borave ili se zadržavaju gosti iznosi najmanje 18,5 °C.
Ugostiteljski objekat mora imati toaletnu grupu za goste koja se sastoji od odvojenih toaleta za žene i muškarce. Toalet ima najmanje jednu WC kabinu s pretprostorom, a muški toalet i najmanje jedan pisoar.
Ugostiteljski objekat koji ima do 20 sedećih i stojećih mesta (u daljem tekstu: konzumna mesta) mora imati najmanje jedan zajednički toalet za žene i muškarce koji se sastoji od jedne WC kabine s pretprostorom.
Ugostiteljski objekat za smeštaj mora imati odvojene toalete koje koriste gosti u restoranima, barovima i drugim prostorijama u kojima se uslužuje hrana i piće, od zajedničkih toaleta za goste koji koriste usluge smeštaja.
Na ulaznim vratima toaleta ističe se prepoznatljiva oznaka namene tih prostorija – za žene i muškarce.
Broj WC kabina i pisoara obezbeđuje se srazmerno kapacitetu objekta izraženog brojem konzumnih mesta, i to:
1. do 80 konzumnih mesta: jedna WC kabina za žene i jedna WC kabina za muškarce s pisoarom;
2. do 170 konzumnih mesta: dve WC kabine za žene i jedna WC kabina za muškarce s dva pisoara;
3. do 350 konzumnih mesta: tri WC kabine za žene i dve WC kabine za muškarce s tri pisoara;
4. preko 350 konzumnih mesta: četiri WC kabine za žene i tri WC kabine za muškarce s četiri pisoara.
Ako se u jednoj građevinskoj celini nalazi više vrsta ugostiteljskih objekata za ishranu i piće, sanitarne prostorije za goste mogu se zajednički koristiti, s tim što njihov broj mora odgovarati ukupnom broju konzumnih mesta u tim objektima.
Ugostiteljski objekat za pružanje usluga ishrane i pića koji se ne kategoriše, smešten na aerodromima, železničkim i autobuskim stanicama i u poslovnim objektima (tržni centri, robne kuće, sportski centri i slični objekti) ne mora imati sopstveni toalet, odnosno toaletnu grupu ukoliko je u okviru iste građevinske celine obezbeđeno korišćenje toaleta, odnosno toaletne grupe.
U toaletima se obezbeđuje prirodno ili veštačko provetravanje.
Podovi u toaletima izrađuju se od keramičkih pločica ili drugog vodootpornog materijala koji se lako pere i održava i koji nije klizav.
Zidovi u toaletima do visine od najmanje 1,50 m oblažu se keramičkim pločicama ili drugim vodootpornim materijalom koji se lako pere i održava.
Prozori toaleta su od neprovidnog stakla ili s mogućnošću zaštite od pogleda spolja, a vrata od čvrstog materijala i bez staklenih površina.
Pisoari se ograđuju ili postavljaju tako da se ne mogu videti izvan prostorije u kojoj se nalaze.
WC i pisoari moraju biti na ispiranje tekućom vodom i izvedeni tako da ne dolazi do razlivanja vode.
S unutrašnje strane WC kabine obezbeđuje se najmanje jedna vešalica za odeću i naprava za zaključavanje vrata.
WC kabina za žene ima i posudu za otpatke.
Predprostor toaleta ima umivaonik s tekućom vodom, ogledalo, sapun, papirni peškir u rolni ili aparat za sušenje ruku i korpu za otpatke.
Broj umivaonika u predprostorima odgovara broju WC kabina iz člana 22. ovog pravilnika.
U ugostiteljskom objektu obezbeđuje se za zaposleno osoblje garderoba, odnosno prostor za presvlačenje i prostorije koje služe za higijenske, sanitarne i druge potrebe zaposlenih u objektu, uređene i opremljene u skladu sa sanitarnim propisima.
Ugostiteljski objekat ima i posebnu prostoriju, odnosno prostor za smeštaj pribora i sredstava za održavanje higijene.
Ugostiteljski objekat mora raspolagati sredstvima potrebnim za pranje, čišćenje i dezinfekciju prostorija, opreme i pribora.
2. Posebni uslovi za ugostiteljske objekte za ishranu i piće
Ugostiteljski objekat u kome se priprema i uslužuje hrana mora imati: poseban ulaz za dopremanje i prijem namirnica i evakuaciju otpadnih materija (ekonomski ulaz); kuhinju s pratećim prostorijama (kuhinjski blok); magacin, odnosno prostor za smeštaj i čuvanje namirnica i pića; posebnu prostoriju, odnosno prostor za odlaganje prazne ambalaže i prostoriju za usluživanje, ako ovim pravilnikom za pojedine vrste objekata nije drukčije određeno.
Ako ugostiteljski objekat ima ili je projektom predviđeno da ima i prostor uz ekonomski ulaz (ekonomsko dvorište), taj prostor mora da bude betoniran ili asfaltiran, da ima uređaje (česma, hidrant i dr.) za pranje i održavanje higijene kao i slivnik za vodu, da ima izdvojen prostor za kontejnere, odnosno kante za otpatke i da bude uređen tako da ne dolazi do ukrštanja prijema namirnica i odnošenja otpadnih materija.
Kuhinjski blok, u zavisnosti od vrste jela koja se pripremaju, mora imati prostorije, odnosno odvojene prostore za:
1. čišćenje i prethodnu obradu namirnica (odvojene pripremnice za povrće i voće, za meso i za ribu);
2. doradu, termičku i završnu obradu namirnica prema utvrđenim normativima i recepturama (topla kuhinja);
3. pripremu hladnih predjela, hladnih jela i salata (hladna kuhinja);
4. pripremu slatkih jela, poslastica i peciva (pekarsko-poslastičarska radionica);
5. pranje posuđa – odvojene perionice za pranje restoranskog posuđa (posuđe i pribor za jelo) i kuhinjskog posuđa (posuđe i pribor za pripremanje jela);
6 čuvanje namirnica za dnevne potrebe kuhinje (dnevni magacin).
Raspored prostorija u kuhinjskom bloku mora biti takav da ne dolazi do ukrštanja namirnica i jela s upotrebljenim posuđem.
Priprema jednostavnih poslastica može se vršiti i u okviru tople kuhinje.
Ugostiteljski objekat koji se snabdeva prethodno obrađenim namirnicama iz centralne kuhinje ili izvan objekta, ne mora imati prostorije, odnosno prostore za čišćenje i prethodnu obradu namirnica.
Objekat u kome se topla i druga jela samo proizvode (centralna kuhinja i tzv. „catering“) ima odvojene prostorije, odnosno prostore za pranje kuhinjskog posuđa i transportnih posuda.
Ugostiteljski objekat u kome se pripremaju hladna ili i jednostavna topla jela specifičnog asortimana (jela s roštilja, jela od testa i testenina, mlečna jela, jela od jaja i sl.), a koji ima do 50 konzumnih mesta, mora imati najmanje prostoriju, odnosno prostor za pripremanje jela s odgovarajućim termičkim i rashladnim uređajima za higijensko čuvanje namirnica i hrane, radnim površinama i odvojenim sudoperama za pranje namirnica i posuđa.
Ugostiteljski objekat u kome se uslužuju topla jela pripremljena izvan objekta, ne mora imati odgovarajuće prostorije, uređaje i opremu za pripremanje, preradu i čuvanje namirnica, već samo za prijem i čuvanje gotovih jela, pranje restoranskog posuđa, kao i za pranje odnosno odlaganje transportnih p osuda.
U prostoriji u kojoj se vrši priprema i obrada namirnica i hrane (u daljem tekstu: kuhinja) ugrađuje se uređaj za odvod dima, pare i mirisa koji onemogućava širenje dima, pare i mirisa u prostorije u kojima se zadržavaju gosti.
Sve radne površine u kuhinji imaju gornju ploču od nerđajućeg materijala ili od drugog materijala pogodnog za lako čišćenje, pranje i dezinfekciju.
Podovi u kuhinjama izrađuju se od keramičkih pločica ili drugog vodootpornog materijala koji nije klizav i koji se lako pere i održava. U podu moraju biti odvodi sa sifonom i zaštitnom rešetkom.
Zidovi kuhinja do visine od najmanje 2,0 m oblažu se keramičkim pločicama ili drugim vodootpornim materijalom koji se lako pere i održava.
Prozori i otvori na kuhinjama moraju imati zaštitu od insekata i glodara.
Kuhinja se oprema:
1. odgovarajućim termičkim uređajima, zavisno od vrste jela koja se pripremaju u objektu;
2. rashladnim uređajima za higijensko čuvanje namirnica, posebno za meso, za ribu, za mleko i mlečne proizvode, za suhomesnate proizvode i za poslastice;
3. odgovarajućim radnim površinama, uređajima za čišćenje, obradu i merenje namirnica, sudoperama za pranje namirnica, kuhinjskim posuđem i priborom koji moraju biti od nerđajućeg materijala, kao i površinama, policama, odnosno ormanima za smeštaj namirnica i pića;
4. stolom za prijem i odlaganje upotrebljenog restoranskog posuđa s higijenskom kantom za otpatke, odvojenim sudoperama za pranje restoranskog i kuhinjskog posuđa koje moraju imati toplu i hladnu vodu i skupljač masti i plivajućih materija, stolovima za ceđenje posuđa i policama, odnosno ormanima za odlaganje čistog posuđa;
5. dovoljnim brojem higijenskih kanti za otpatke;
6. umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, četkicom, priborom i sredstvima za pranje, dezinfekciju i sušenje ruku zaposlenog osoblja.
Magacin, odnosno prostor za čuvanje namirnica oprema se odgovarajućim policama ili regalima za smeštaj namirnica i pića. Na prozorima se postavlja mreža radi zaštite od insekata. Ulazna vrata se moraju dobro zatvarati, a donji deo ulaznih vrata do visine od 20 cm, oblaže se nerđajućim metalom.
Lako kvarljive namirnice čuvaju se u hladnjačama (zidanim ili montažnim) ili rashladnim uređajima odgovarajućeg kapaciteta, koji su odvojeni prema vrsti i poreklu namirnica (mesto, riba, mlečni proizvodi, suhomesnati proizvodi i dr.).
Ugostiteljski objekat u kome se uslužuju pića i napici mora imati točionicu pića.
Točionica pića ima dvodelnu sudoperu za pranje čaša s mešalicom za toplu i hladnu vodu i oceđivačem, rashladne i termičke uređaje ukoliko se uslužuju topli napici i police za držanje čaša i pića.
Topionica pića u prostoriji za usluživanje ima i odgovarajući pult (bar pult) od materijala koji se lako čisti i održava.
Usluživanje gostiju hranom, pićem i napicima obavlja se u prostoriji za usluživanje. Gosti se mogu usluživati i izvan prostorija za usluživanje – terase, bašte i slični prostori, ako je obezbeđen odgovarajući prostor koji nije izložen zagađivanju koje može da ugrozi higijensku ispravnost namirnica.
Prostor mora biti ograđen i opremljen odgovarajućom opremom (baštenski stolovi, stolice, suncobrani i sl.).
Pod prostorije za usluživanje izrađuje se od materijala koji se lako čisti i koji nije klizav.
Stolovi su od materijala koji se lako čisti i održava. Stolovi za kojima se uslužuje hrana prekrivaju se stolnjakom, odnosno imaju set za posluživanje ispred svakog gosta i odgovarajući broj papirnih ili platnenih salveta.
Pribor za jelo mora biti od nerđajućeg materijala.
Nameštaj u prostoriji za usluživanje mora biti istovrstan i prilagođen nameni objekta.
U prostoriji, odnosno prostoru za usluživanje obezbeđuje se dovoljan broj jelovnika i karata pića s cenama usluga.
Ako ugostiteljski objekat nema posebnu pretprostoriju, odnosno prostor za garderobu za goste, u prostoriji za usluživanje obezbeđuje se dovoljan broj vešalica za odeću u odnosu na broj konzumnih mesta. Ako u garderobi smeštenoj izvan prostorije za usluživanje nije obezbeđeno čuvanje odeće ili ručnog prtljaga, o tome se ističe obaveštenje na vidnom mestu.
Bifei i barovi u prostoriji za usluživanje moraju imati točionicu pića s izložbenim rashladnim vitrinama za hladna jela i poslastice ako ih uslužuju. Točionica ima bar pult, za kojim se gosti mogu neposredno usluživati, a točionica u barovima i aparat za pripremu kafe (kafemat), aparat za proizvodnju leda (ledomat), dozatore pića i stolice uz pult.
U barovima u kojima se naočigled gostiju pripremaju jednostavna topla jela (snek barovi), uz točionicu pića obezbeđuje se izložbena rashladna vitrina, radna površina – manipulativni pult s odgovarajućim termičkim uređajima, uređajima za odvođenje mirisa i pare i dvodelnom sudoperom, odnosno mašinom za pranje posuđa.
Barovi koji pružaju usluge zabave moraju imati prostor za ples adekvatan veličini bara, odnosno prostor za izvođenje programa, s odgovarajućim muzičkim uređajima.
Barovi u kojima se priređuju artistički, kabare i slične vrste zabavnih programa imaju odvojenu mušku i žensku garderobu za izvođače programa, s ugrađenim umivaonikom i tušem s toplom vodom.
Barovi u kojima se priređuju muzički programi uživo imaju i posebnu prostoriju za izvođače programa i smeštaj muzičkih uređaja.
Ekspres i restoran sa samoposluživanjem u prostoriji za usluživanje imaju tople i hladne vitrine za jela i pića i registar kasu, a restorani sa samoposluživanjem i samouslužnu liniju.
Pečenjara ima izdvojen prostor za pripremu mesa, prostor s uređajima za pečenje mesa (zidanim ili industrijski proizvedenim) ili kabinu s rotirajućim ražnjem i prostor za pranje restoranskog posuđa.
Prostorija za usluživanje ima pult za konzumiranje jela i pića, ako se gosti ne uslužuju za stolom.
Pivnica u prostoriji za usluživanje ima točionicu pića s uređajem za točenje piva u čaše i istovrsni nameštaj prilagođen nameni objekta (pultovi, klupe, stolovi i stolice).
Kiosci i slični ugostiteljski objekti moraju imati:
1. natkriveni šalter s pultom za izdavanje hrane i pića;
2. prostoriju za pripremanje hrane opremljenu termičkim i rashladnim uređajima, ravnom površinom, posuđem i priborom za pripremanje hrane, sudoperom s toplom i hladnom vodom i higijenskom posudom za otpatke;
3. toalet za zaposlene s uređajem za pranje ruku ili obezbeđeno korišćenje toaleta namenjenog isključivo licima pod zdravstvenim nadzorom koji može biti udaljen najviše do 30 m od objekta;
4. odvojeni prostor za garderobu zaposlenih;
5. pribor i sredstva za održavanje higijene objekta;
6. dovoljan broj korpi za otpatke pored objekta, i ispunjavati uslove iz čl. 16. i 17. ovog pravilnika.
Prodaja hrane može se vršiti samo u obliku sendviča ili u ambalaži za jednokratnu upotrebu, a prodaja pića samo u originalnom pakovanju ili ambalaži za jednokratnu upotrebu.
Za usluživanje pića na otvorenom prostoru pored objekta moraju biti obezbeđeni uslovi iz člana 33. stav 2. i člana 34. stav 1. ovog pravilnika.
3. Posebni uslovi za ugostiteljske objekte za smeštaj
Svaka soba koja se izdaje gostima, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno, mora imati:
1. krevet dimenzija 190 x 90 cm za jednu osobu, a francuski krevet dimenzija 190 x 140 cm;
2. madrac odgovarajuće ležajne površine, dva čaršava, jedno ćebe i jastuk za svaki krevet;
3. noćni ormarić ili odgovarajuću policu uz krevet;
4. prostirku ispred kreveta, osim u sobama u kojima je pod prekriven tapisonom ili tepihom;
5. sto i po jednu stolicu po krevetu;
6. orman s policama i odeljkom za vešanje odeće s najmanje 4 vešalice po svakom krevetu.
Pomoćni ležaj može se koristiti, odnosno postaviti u sobu samo uz pristanak gosta.
Sobe koje nemaju zasebno kupatilo imaju i čašu za vodu po svakom krevetu, utičnicu za električne aparate s oznakom napona struje i korpu za otpatke.
Svaka soba ima vrata od čvrstog materijala bez staklenih površina, s mogućnošću zaključavanja.
Prozori u sobama imaju zavesu i neproziran zastor, odnosno neku drugu vrstu zamračenja i zaštite od pogleda spolja.
Podovi u sobama su od materijala koji se lako čisti i održava.
Kupatilo u sastavu sobe ima: WC, ležeću ili tuš kadu s tušem, umivaonik s toplom i hladnom vodom, policu ili ormarić za toaletni pribor, ogledalo s pogodnim osvetljenjem, utičnicu za električni aparat za brijanje, držače za sapun i peškir, vešalicu za odlaganje odeće, jednu čašu po krevetu, jedan veći i jedan manji peškir po krevetu i korpu za otpatke.
Podovi u kupatilima izrađuju se od keramičkih pločica ili drugog vodootpornog materijala koji se lako čisti i održava. U podu mora biti sifon sa zaštitnom rešetkom.
Zidovi u kupatilima, do visine od najmanje 1,50 m oblažu se keramičkim pločicama ili drugim materijalom koji se lako čisti.
Prozori u kupatilima su od neprovidnog stakla ili s mogućnošću obezbeđenja zaštite od pogleda spolja.
Vrata kupatila su od čvrstog materijala i bez staklenih površina.
Ugostiteljski objekat u kome postoje sobe bez zasebnog kupatila mora imati na svakih započetih dvadeset kreveta bez zasebnog kupatila, najmanje jednu toaletnu grupu (odvojeni toaleti za muškarce i žene) i jedno zajedničko kupatilo, odvojeno za žene i muškarce, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
U ugostiteljskom objektu u kome se na jednom spratu nalazi do deset kreveta u sobama bez zasebnog kupatila, na svakom spratu mora biti najmanje jedan zajednički toalet s WC kabinom i pretprostorom i jedno zajedničko kupatilo, a za više od deset kreveta u sobama bez zasebnog kupatila jedna toaletna grupa i jedno zajedničko kupatilo, odvojeno za žene i muškarce.
Zajedničko kupatilo ima: tekuću toplu i hladnu vodu, tuš kadu s tušem, vešalicu za odlaganje odeće, držače sapuna i peškira i odvojeni prostor za umivanje, ako se umivaonici ne nalaze u posebnoj prostoriji.
Zajednički toalet ima WC kabinu i predprostor opremljene saglasno odredbama člana 24. ovog pravilnika.
Posteljina i peškiri menjaju se posle svake promene gosta, a u slučaju dužeg boravka istog gosta, posteljina se menja najmanje svakih sedam dana, a peškiri najmanje svaki treći dan.
Sobe se čiste i spremaju, a sanitarni uređaji dezinfikuju posle svake promene gosta.
Stambene zgrade, odnosno stanovi u kojima se turistima iznajmljuju sobe, kao i kuće i stanovi za odmor moraju ispu